O studiju

O stručnom studiju lovstva i zaštite prirode

Godine 1999. na Veleučilištu u Karlovcu je osnovan Odjel lovstva i zaštite prirode. Nakon izrade nastavnog plana i programa, te dobivene suglasnosti na ustrojstvo i izvedbu izvanrednog preddiplomskog stručnog studija “Lovstvo i zaštita prirode” (Klasa: 602 – 1/ 99 – 7/18, Ur. br. 533 – 08 – 99 – 05), akademske godine 2000./2001. upisana je prva generacija studenata.

Nakon usklađivanja nastavnog plana i programa sa Bolonjskim procesom studij je u lipnju 2005. god. dobio dopusnicu za nastavak rada (Klasa: 602-04/05-16/471, URBROJ: 533-07-05-2). Nakon postupka reakreditacije Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, izdalo je dopusnicu za nastavak izvođenja Studija, 2009. godine (KLASA: UP/I-602-04/09-13/00047, URBROJ: 533-07-09-0002).

Nositelj studija je Odjel lovstva i zaštite prirode Veleučilišta u Karlovcu.

Studij traje 3 godine.

Završetkom studij stječe se 180 ECTS bodova.

Studij se izvodi u sjedištu Veleučilišta u Karlovcu, Trg J.J.Strossmayera 9, Karlovac

Završetkom studija stječe se kvalifikacija, odnosno stručni naziv stručni prvostupnik/prvostupnica inženjer/inženjerka lovstva i zaštite prirode (kratica: bacc.ing.agr.) (NN 87/2009).

Razlozi koji su nas naveli na pokretanje stručnog studija lovstva i zaštite prirode

1. Prednosti su Hrvatske u odnosu na većinu europskih zemalja relativno dobro očuvana prirodna baština odnosno dobro očuvani prirodni resursi. Jedan od načina trajnog i održivog gospodarskog iskorištavanja prirodnih resursa svakako je i lovstvo organizirano i temeljeno na najnovijim saznanjima lovne znanosti i struke.

2. Lovstvo obuhvaća znanost, struku i djelatnost koja se bavi uzgojem, zaštitom i iskorištavanjem divljači, ali isto tako i zaštitom svih biljnih i životinjskih vrsta koje u tom staništu obitavaju, kao i zaštitom i unapređenjem samog staništa. Lovstvo je interdisciplinarna znanost i struka u koju su uključena znanja iz područja biologije (zoologija, botanika, fitocenologija, ekologija, zooekologija, genetika i dr.), šumarstva, veterine, poljoprivrede, prava, odgovornog turizma i dr.. Očito je da lovstvo obuhvaća i dobar dio djelatnosti koja se izravno ili neizravno bavi zaštitom prirode. Prema Zakonu o lovstvu, lovstvo ima „gospodarsku, turističku i rekreativnu funkciju te funkciju zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore“.

3. Zaštita prirode također obuhvaća interdisciplinarnu znanost i struku koja se bavi sustavom zaštite prirode i cjelovitog očuvanja prirode i njezinih oblika (osnivanjem, upravljanjem, zaštitom i nadziranjem zaštićenih dijelova prirode). U Hrvatskoj je osnovano 19 javnih ustanova koje upravljaju s 8 nacionalnih parkova i 11 parkova prirode kao i drugim zaštićenim područjima od državnog značenja te 21 javna ustanova na županijskoj razini, odnosno 6 javnih ustanova na lokalnoj razini koja upravljaju zaštićenim područjima prirode od državnog i lokalnog značenja.

4. Da bi se navedene djelatnosti mogle organizirati i provoditi na odgovarajućoj razini i na odgovarajući način potrebni su kadrovi koji će objedinjavajući tijekom svoje izobrazbe potrebna znanja različitih struka moći djelotvorno obavljati stručne poslove i zadatke vezane uz lovstvo i zaštitu prirode i zaštitu okoliša općenito. Upravo ta praktična znjanja studentima pruža Studij lovstva i zaštite prirode i osposobljava ih za stručan rad u području lovstva i zaštite prirode.

Uvjeti prijave na studij

Na stručne studij mogu se upisati sve osobe koje su završile srednju školu u trajanju od najmanje četiri godine, na jedan od dva načina:

  • na temelju položene državne mature

  • na temelju razredbenog postupka

Na temelju uspjeha na državnoj maturi izravno će se upisati pristupnici koji polože obavezne ispite državne mature:

  • Hrvatski jezik (osnovna ili viša razina uz koeficijent pretvorbe)

  • Matematika (osnovna ili viša razina uz koeficijent pretvorbe)

  • Strani jezik (osnovna ili viša razina uz koeficijent pretvorbe)

Svoje prijave za upis na prvu godinu stručnog studija, oni predaju putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava na visoka učilišta (NISpVU) kojemu se pristupa preko internetske stranice www.postani-student.hr.

Razredbeni postupak, za kandidate koji nisu polagali državnu maturu, sastoji se od vrednovanja uspjeha postignutog u srednjoj školi. Vrednuje se opći uspjeh, te ocjene iz matematike, hrvatskog jezika i stranog jezika kroz sve godine srednjoškolskog obrazovanja. Nema posebnog prijemnog ispita. Povjerenstvo za upis utvrdit će listu uspješnosti na osnovi kriterija koji su objavljeni na internet stranici www.vuka.hr. Popis pristupnika koji zadovoljavaju uvjete upisa bit će objavljeni na oglasnoj ploči Veleučilišta u Karlovcu i na internet stranici www.vuka.hr

Pravo upisa stječu pristupnici koji su prošli razredbeni prag, prema ljestvici na listi uspješnosti, do popunjavanja upisne kvote.

Nastavak daljnjeg obrazovanja

Nakon završetka Studija lovstvo i zaštita prirode studenti mogu nastaviti svoje obrazovanje na stručnim specijalističkim studijima koje izvodi Veleučilište u Karlovcu ili neko drugo visoko učilište u RH, ali i na diplomskim sveučilišnim studijima kao što su npr. studij Lovstvo i pčelarstvo na Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta u Osijeku ili studij Lovstvo i ribarstvo na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Usporedivost s programima inozemnih visokih učilišta

Kompetencije stručnjaka koji završe stručni Studij lovstvo i zaštita prirode usporedive su sa stručnjacima koji studiraju na sličnim studijima na visokim učilištima u Europi i Svijetu. Prilikom definiranja programa i kompetencija korištena su iskustva i studijski programi slijedećih europskih visokih učilišta koja u svojim programima izučavaju održivo iskorištavanje i zaštitu prirodnih resursa:

  • vrlo slični studijski programi postoje u Mađarskoj npr. na Šumarskom fakultetu na Sveučilištu Zapadne Mađarske u Šopronu ali na Fakultetu poljoprivrednih i okolišnih znanosti na Sveučilištu Szent Istvan u Godolu (izvode studij lovstva i studij zaštite prirode na preddiplomskoj i diplomskoj razini).

  • Na Sveučilištu prirodnih znanosti u Beču (BOKU) izvodi se diplomski studij ekologije i upravljanja divljači (eng. Wildlife Ecology and Wildlife Management ).

  • Viša poljoprivredna škola Lleida u Španjolskoj izvodi modul upravljanja zaštićenim dijelovima prirode, a Visoka strukovna škola u Postojni studij Šumarstva i lovstva.

  • Fakultet šumarskih, geo- i hidroznanosti u Dresdenu u Njemačkoj ima sličan program, Ekologija divljači i lovstvo, koji izvodi Odjel za ekologiju divljači i lovnu znanost.

  • Fakultet društvenih znanosti i prirodnih resursa na Sveučilištu Nord-Trondelag u Norveškoj izvodi studij Zaštite prirode i upravljanja zaštićenim područjima,

  • Prirodoslovno matematički fakultet Sveučilišta u Novom Sadu izvodi diplomski studij Lovni turizam.

  • Sveučilište primijenjenih znanosti Van Hall Larenstein u Nizozemskoj od 2014. godine počinje izvoditi preddiplomski studij upravljanja divljim životinjama („Wildlife Management“).

Osim navedenih europskih visokih učilišta postoji dugogodišnja tradicija izvođenja takvih studijskih programa („Wildlife Management“) na američkim (npr. Državno sveučilište Montana) ali i afričkim sveučilištima (npr.Sveučilište Pretoria u Južnoafričkoj Republici).

Podršku osnivanju i izvođenju stručnog Studija lovstvo i zaštita prirode dao je Međunarodni savjet za lovstvo i zaštitu divljači (Conseil International de la Chasse et da la Conservation du Gibier - CIC) u koji je učlanjeno oko 188 nacionalnih asocijacija lovaca praktički iz svih dijelova svijeta.