Temeljna strateška orijentacija hrvatskog gospodarstva je da se, koristeći komparativne prednosti naše zemlje, uključimo u suvremene europske i svjetske tokove. Od definiranih komparativnih prednosti, kao zanimljive za studij ugostiteljstva izdvaja se turizam i promet. Turizam kao gospodarska djelatnost već je niz godina jedan od prioriteta razvoja u okviru hrvatskog gospodarstva. Nakon ratnih djelovanja na ovim prostorima, tijekom 1996., 1997. godine i kasnije, došlo je do uzleta turizma. Najznačajniji razvoj turizma vidljiv je u primorskim krajevima, dok su kontinentalni dijelovi zemlje zapostavljeni. Ukoliko želimo da Republika Hrvatska ostvari turistički prihod koji bi značajno utjecao na ukupni razvoj gospodarstva, nužno je razvijati i one vrste i oblike turizma koji su orijentirani na kontinentalne krajeve. Tu prvenstveno mislimo na tzv. seoski turizam, lječilišni turizam, lovno-ribolovni turizam i povijesni turizam, te športski turizam.
Druga komparativna prednost našeg gospodarstva je promet. Prometni položaj Hrvatske značajan je jer ona spaja zapadne dijelove Europe s istočnom Europom i dalje Azijom i Afrikom, te srednju Europu s njenim sredozemnim dijelom. Razvoj prometne infrastrukture omogućit će značajno povećanje intenziteta prometa, kako putničkog, tako i teretnog.
Značaj organiziranja Stručnog studija ugostiteljstva na Veleučilištu u Karlovcu usko je povezan s izrečenim komparativnim prednostima. Težnja je hrvatskog gospodarstva da se aktivno uključi u ekonomsko-gospodarstvene tokove, a to se može jedino kroz pružanje visoko kvalitetne usluge na svim razinama. Stručan kadar mora biti osposobljen za pružanje; usluga ugostiteljstva raznovrsnom i probirljivom europskom tržištu. Naša ugostiteljska ponuda, u okviru ukupne turističke ponude, ne može više pokušavati prodati samo najjednostavnije usluge i lijepi krajolik;, već mora europskog gosta privući sveukupnom zaokruženom ponudom. Zato smatramo da je nužno osposobiti takav kadar koji će moći prepoznati i pružiti kvalitetnu uslugu i nadopuniti turističku ponudu i kontinentalnih krajeva, a u tom dijelu Studij ugostiteljstva sasvim sigurno našao bi svoje mjesto.
Studij je funkcionalno koncipiran u, uvjetno rečeno, tri grupe kolegija. Prva skupina daje temeljna znanja nužno potrebna svakom visokoobrazovanom čovjeku. Drugu skupinu predstavljaju ekonomski kolegiji, budući je poznavanje ekonomije nužno za ekonomično vođenje svakog trgovačkog društva, a treće su usko specijalizirani ugostiteljski kolegiji, koji studente podučavaju ne samo o ugostiteljskoj ponudi prvenstveno kontinentalne Hrvatske, već i europskoj ponudi, upravo u cilju maksimiziranja kvalitete usluga. Posebno naglašavamo da je u programu studija predviđen veliki broj sati vježbi, sa ciljem optimalnog praktičnog obučavanja studenata, odnosno korištenja svih iskustava koje ima Karlovačka županija, ako i izrada projekata (case study) usmjerenih na rješavanje sasvim konkretnih problema i situacija u pojedinim ugostiteljskim poduzećima.
